Velik doprinos hrvatskoj znanosti

Ove se godine obilježava 70. obljetnica osnutka CERN-a, najvećeg svjetskog istraživačkog laboratorija koji proučava fiziku čestica. Povezujući znanstvenike iz cijelog svijeta, CERN je izvršio enorman utjecaj na razvoj znanosti otkrićima poput Higgsova bozona. Iako su hrvatski fizičari aktivni na CERN-u praktički od njegova osnutka, Hrvatska je službeno postala pridružena članica 2019. te je u proteklih pet godina u potpunosti iskoristila sve mogućnosti koje pruža ova suradnja, a idući je korak punopravno članstvo. Rezultati dosadašnje i potencijali daljnje suradnje predstavljeni su 4. prosinca na Institutu Ruđer Bošković.

Vuk Brigljević, Christoph Schaefer, Mirko Planinić i Toni Šćulac / Snimio Željko Hladika / PIXSELL

Nacionalni koordinator za aktivnosti CERN-a Vuko Brigljević istaknuo je koristi koje Hrvatska ima od pridruženog članstva. Hrvatska je značajno proširila svoje sudjelovanje u raznim projektima i eksperimentima. Otvorene su nove mogućnosti zapošljavanja, a naši mladi znanstvenici imaju priliku stjecati jedinstvena iskustva i znanja te se zaposliti na kompetitivnim pozicijama. Uz ekonomski aspekt izuzetno je važna i činjenica da će neki od njih s tim znanjem doći natrag u Hrvatsku, na što se ne može staviti cijena. Osim toga, ova suradnja predstavlja odličnu priliku za hrvatsko gospodarstvo jer omogućuje hrvatskim tvrtkama prijavu na natječaje CERN-a. One redovito sklapaju ugovore za usluge i proizvode poput dijelova za detektore ili opreme za radionice čime i same pridonose daljnjem radu CERN-a. Brigljević zaključuje da je Hrvatska u potpunosti iskoristila pružene mogućnosti i pokazala kako je apsolutno spremna na punopravno članstvo.

O važnosti međunarodne suradnje govorio je Christoph Schaefer, viši savjetnik za odnose s državama pridruženim članicama i državama koje nisu članice CERN-a. On ističe kako je ovo za jednu malu državu poput Hrvatske odlična prilika jer CERN pruža resurse i infrastrukturu koju si ne može priuštiti nijedna zemlja pojedinačno. Hrvatski su stručnjaci već ostavili trag, osobito u posljednjih pet godina zbog većeg opsega mogućnosti. Što se tiče budućnosti Hrvatske u CERN-u, Schaefer naglašava da to u potpunosti ovisi o samoj Hrvatskoj i njezinoj inicijativi. Ako se Hrvatska na to odluči, CERN će je dočekati s dobrodošlicom.

Iznimno važan aspekt suradnje s CERN-om predstavlja i obrazovanje mladih znanstvenika, ali i nastavnika. Sve zapravo polazi od njih jer su oni ti koji znanje stečeno kroz CERN-ov program prenose na svoje učenike i tako populariziraju cijelu ovu temu. To se pokazalo dosta uspješnim jer mladi čuju za CERN, nekima to pobudi interes pa se i odluče za studij u tom pravcu, navodi Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu. PMF sudjeluje u brojnim međunarodnim projektima CERN-a, a svojim studentima već tijekom studija omogućuje da se i oni uključe te na taj način steknu dragocjeno iskustvo i znanje.

Tu je priliku iskoristio Toni Šćulac s Odjela za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu. Zahvaljujući pridruženom članstvu, na CERN-u je proveo četiri mjeseca gdje je uz vodeće svjetske stručnjake radio na razvoju potpuno nove tehnologije. Navodi da je u tako kratkom periodu naučio više nego što bi mogao u nekoliko godina. Osim što on to vrijedno znanje želi dalje prenositi na mlade, smatra da se ono može iskoristiti i za razvoj hrvatske industrije. Zaključuje da svakako treba ići u smjeru punopravnog članstva kako bi što više Hrvata dobilo ovakve prilike.